Uvod

Općinski trend

Općinske energetske strategije pune su inovativnih ideja o tome kako se lokalna energetska infrastruktura može promijeniti u cilju smanjenja lokalnog oslanjanja na fosilna goriva. Ljudi koji žive u domovima kojima je potrebna energetska obnova, koji prelaze na čišće načine prijevoza i razvijaju novi odnos prema tome kako se njihova energija posjeduje, kupuje i prodaje, moraju biti uključeni u tijekove: uspjeh komunalnih energetskih inovacija ovisi o njihovoj prihvaćenosti kod građana.

Kako bi se osiguralo da građani korisnici isprobaju i ispitaju nova rješenja, općine sve više uključuju građane u razvoj politika kako bi osigurale da će rješenja istinski služiti lokalnoj koristi i biti prihvaćena.

Ovaj vodič istražuje primjere iz cijele Europe u kojima općine i građani sudionici sukreiraju energetske politike te nudi nadahnuća i zamisli svima koji nose neku ulogu u svojim općinama. Ono se usredotočilo na tehnike angažiranja građana koje koriste općine kako bi uključile građane u klimatske politike i projekte.

Raspon modaliteta uključivanja

Naša definicija angažmana zajednice u skladu je s Međunarodnim udruženjem za sudjelovanje javnosti koje je utvrdilo 5 razina sudjelovanja javnosti:

  • Informiranje – pružanje uravnoteženih i objektivnih informacija javnosti kako bi im se pomoglo u razumijevanju problema, alternativa i/ili rješenja.
  • Savjetovanje – dobivanje povratnih informacija o analizi, alternativama i/ili odlukama od javnosti.
  • Uključiti se – izravna suradnja s javnošću tijekom cijelog procesa kako bi se osiguralo da se javne brige i težnje dosljedno razumiju i razmotre.
  • Suradnja – surađivati s javnošću u svakom aspektu odluke, uključujući razvoj alternativnih i poželjnih rješenja.
  • Osnažiti – javnosti prepustiti zadnju riječ pri donošenju odluka.

U ovom dokumentu razmatramo izabrane primjere koji obuhvaćaju raznovrsne primjere sudjelovanja javnosti, u rasponu od njezinog uključivanja pa do osnaživanja. Pojam „sukreiranje” upotrebljava se kako bi se njime obuhvatile sve prakse uključivanja građana koje uključuju građane, surađuju s njima ili ih osnažuju u procesima donošenja odluka lokalnih vlasti. Žarište zanimanja je na tim poljima jer su ona učinkoviti alati za pronalaženje rješenja koja su učinkovita, služe dobrobiti lokalne zajednice i veća je vjerojatnost da će ih lokalni stanovnici usvojiti.

Pri odabiru strategije uključivanja zajednice važno imati jasnu viziju koju ćete od tih vrsta uključivanja u zajednici provoditi jer time javnosti dajte jasno do znanja što može očekivati.

Općinski pristupi

Općinske i građanske prakse sukreiranja omogućuju gradovima da maksimalno iskoriste inovacije i stručnost građana, da izgrade konsenzus o tome kako budućnost s niskim udjelom ugljika može izgledati, kao i da prošire broj voljnih sudionika koji će biti pokretači promjena na terenu. Istražuje se šest isprobanih oblika intervencija koje vode općine.

  • Jednokratni događaji koji nakratko otvaraju intenzivan prostor za zajedničko stvaranje koje u svojem središtu ima neko konkretno pitanje.
  • Gradska vijeća i forumi koji uključuju redovite sastanke za stalne kontakte između gradova i građana.
  • Digitalna rješenja koja građanima daju glas u donošenju javnih odluka.
  • Angažman u susjedstvu gdje se aktivnosti angažmana odvijaju unutar stambenih područja.
  • Partnerstvo s građanskim vođenim inicijativama za razvoj novih projekata i politika.
  • Zastupljenost građana u upravama komunalnih poduzeća.

mPower – od općina općinama

Projekt mPOWER, koji se provodi od 2018. do 2022., projekt je programa Obzor 2020. kojim se olakšava program uzajamnog učenja među više od stotinu europskih lokalnih tijela javne vlasti, a osmišljen je kako bi se ponovile inovativne najbolje prakse u području komunalne energije i razvili ambiciozni planovi energetske tranzicije.

Ovaj vodič izrađen je u suradnji s općinskim službenicima koji sudjeluju u programu razmjene mPower i relevantan je za sve koji imaju ulogu u svojim općinama.

U razdoblju 2019. – 2020. u programu razmjene mPower sudjelovalo je dvadeset gradova iz cijele Europe. Njegova okosnica bili su posjeti gradovima, što je omogućilo lokalnim vlastima da u neposrednom kontaktu istražuju, shvate i razvijaju nove i postojeće energetske projekte. Ovaj program učenja, karakteriziran visokom stopom sudjelovanja, bio je usmjeren na razmjenu praktičnih znanja i stručnosti. Teme su bile energetska učinkovitost kućanstva, lokalne energetske zajednice i širenje obnovljivih izvora energije.

Svrha ovog vodiča je predstaviti znanja i stručnosti tih gradskih inovatora. Iako se nijedan projekt ne može u potpunosti replicirati drugdje, vjerujemo da se drugi gradovi mogu nadahnuti tim iskustvima kako bi stvorili rješenja prilagođena lokalnom kontekstu i uvjetima.

1. Jednokratni događaji

U ovom poglavlju istražujemo priče o općinama koje su koristile jednokratne događaje kako bi sukreirale energetsku politiku.

Skupštine građana: Brent, UK

U Brentu, općina je svoj rad na angažiranju suradnje građana u području klime pokrenula tako što je uspostavila Skupštinu građana.
Razina participacije javnosti: sudjelovanje

Slika < autor: Steve Cadman, Flickr

Brent je londonski gradski okrug smješten na sjeverozapadu grada. Kao odgovor na pritisak javnosti te globalnu i lokalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene, ovaj okrug je 2019. godine objavio stanje klimatske krize. S obzirom na to su smatrali da cilj vlade Ujedinjene Kraljevine postići neto nulu do 2050. godine nije dovoljno ambicioznim, Brent si je zacrtao da će postići ugljičnu neutralnost na razini cijelog okruga do 2030. godine. Najveći je izazov rješavanje problema emisija ugljika iz kućanstava. Na njih otpada 43 % izravnog ugljičnog otiska okruga, nakon čega najveće udjele imaju komercijalne i industrijske zgrade (35 %) i cestovni promet (22 %). Vijeće također želi potaknuti širi pomak ka održivijem ponašanju, kako bi se riješilo pitanja potrošnje i prijevoza izvan okruga.

Vijeće je surađivalo sa stanovnicima i zajednicama tako što je uspostavilo Klimatsku skupštinu. Osnovana je kako bi se utvrdila strategija vijeća o pet tema: potrošnji, resursima i otpadu, prijevozu, kućama, zgradama i izgrađenom okolišu, prirodi i zelenim površinama, te potpornim zajednicama. O Brentu i njegovoj klimatskoj strategiji možete više pročitati na njihovim internetskim stranicama.

Građani oblikuju klimatsku politiku

Brent je jedno od nekoliko vijeća Ujedinjenog Kraljevstva koje je koristilo klimatske skupštine kako bi građanima dalo moć nad oblikovanjem lokalne klimatske politike. Ovi skupovi pružaju prostor u kojem do oko 150 stanovnika mogu učiti, razgovarati i raspravljati o odgovorima svojih gradova na klimatski izazov. Skupštine se obično održavaju u serijama čije ukupno trajanje bude oko 25 sati, s tim da su svi sudionici plaćeni za svoje sudjelovanje. Kako bi vijeće odražavalo stvarnu raznolikost lokalnog stanovništva, članovi vijeća odabiru se slučajnim izborom u skladu s demografskim značajkama tog područja. Kako bi se definirao niz preporuka, članovi prate brojne izlagače koji podupiru grupu tijekom cijelog trajanja svih događanja. Uz to se sastaje zasebna skupina dionika kako bi se provjerilo je li proces uravnotežen i nepristran.

U Brentu, Vijeće je koristilo sredstva iz proračuna Vijeća kako bi angažiralo kuću Traverse, londonsko konzultantsko društvo specijalizirano za provođenje procesa angažmana. Traverse je zamoljen da regrutira, osmisli i potakne proces konzultacija u zajednici kako bi pomogao u oblikovanju njihove klimatske strategije.

Započeli su osnivanjem Savjetodavnog odbora koji će pomoći u definiranju procesa, sadržaja i strukture. Članovi odbora imali su širok raspon stručnosti, među kojima su bile pokrivene akademske, tehničke i društvene discipline. Zajedno su postavili središnje istraživačko pitanje koje je skupština trebala istražiti: „Kako možemo raditi zajedno na ograničavanju klimatskih promjena i njihova utjecaja uz zaštitu našeg okoliša, našeg zdravlja i naše dobrobiti? Odgovor na to pitanje dat će se u odnosu na perspektivu četiriju različitih dionika – Vijeća, poduzeća, drugih organizacija i pojedinaca. Počevši od takvih temelja, Savjetodavni je odbor odredio krovnu strukturu koja će voditi Skupštinu prema kolektivnom odgovoru.

Proces

Dogovorili su se o dva načina na koja lokalni stanovnici mogu izraziti svoje misli. To su Klimatska skupština za 50 osoba i mikro web-mjesto koje je uspostavljeno  na platformi Commonplace i služi za konzultacije sa širom javnošću. Predstavnici Klimatske skupštine odabrani su putem uličnog odabira, s ranijih popisa konzultanata Vijeća i putem društvenih mreža. Konačno članstvo u Skupštini izabrano je na temelju dobi, spola, etničke pripadnosti, socijalno-ekonomskog podrijetla i područja prebivališta, u skladu s lokalnim demografskim podacima.

Nakon ustrojavanja, skupština se sastajala tri subote kako bi izradila svoje preporuke. Na prvoj sjednici članovi su se predstavili jedni drugima, izradili radni sporazum i upoznali se s pitanjima klimatskih promjena putem informativnih plakata o klimatskim znanostima, lokalnim i globalnim klimatskim pitanjima te važećim propisima. Nadovezujući se na to, druga se sjednica usredotočila na dijeljenje ideja članova o odgovoru na klimatske promjene. Razmotrili su širok raspon tema, uključujući konzultacije, resurse i otpad, promet; postojeće stambene zgrade i zgrade općenito, prirodu i bioraznolikost, politiku planiranja i novogradnje, prilagodbu globalnom zatopljenju, obnovljivu energiju i politiku.

Razvili su i niz kriterija na temelju kojih su mogli procijeniti predložene mogućnosti, pri čemu su kao najvažnije apostrofirali omjer troškova i učinka, ostvarivost, pravednu raspodjelu troškova i opterećenja, šire koristi i transparentnost. Na završnom sastanku definirali su, preispitali i usavršili opcije prije nego su glasovali o 10 konačnih preporuka koje Vijeće treba preuzeti, bilo da ih poduzima kao izravni inicijator ili tako da pruži potporu neposrednom okruženju, pojedincima ili poduzećima u poduzimanje njihovih mjera. Tri najpopularnije mjere bile su pozivi na poboljšanje prikupljanja otpada i biorazgradivih vreća za smeće, potporu korištenju javnog prijevoza te poboljšanje izolacije i oblaganja lokalnih zgrada. U završnom izvješću razmatran je i doprinos 326 stanovnika koji su svoje odgovore dostavili putem mikro weba, nakon čega su predstavljeni Vijeću. Potpuni sažetak procesa možete naći u izvješću Traversea.

Proces u Brentu suočio se s nekoliko izazova. U završetku vježbe analiziranja projekata, tim je postavio pitanja o tome kako najbolje opremiti sudionike temeljnim uvidima u mnoštvo različitih aktera, vremenskih okvira i geografija koji su dijelim pitanja klimatskih promjena, i to na način koji ih ne bi obeshrabrio. Također je zabilježeno zadržavanje među sjednicama i reduktivna glasovanja, čime se ograničava prostor za konverzacije. S tim u vezi, sudionici se nisu pohvalno izjasnili o procesu. I na završnoj radionici bilo je zahtjeva za stalnim prostorom za sudjelovanje građana u formiranju klimatske strategije i za sličan proces za druga društvena pitanja.

Vijeće Brenta reagira

Preporuke koje je iznijela Skupština ugrađene su u petogodišnju klimatsku strategiju Vijeća, s jasnim proračunima dodijeljenim akcijama predviđenim tijekom prve godine. Vijeće se obvezalo da će poboljšati prikupljanje i recikliranje otpada nudeći besplatne nosače kanti za hranu i uspostavom inicijativa za tekstilnu i elektroničku robu. Obvezala se  da će obnoviti stambene blokove u vlasništvu Vijeća s dugoročnim ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti cijelog njihovog stambenog fonda na prosječnu EPC razinu B do 2030. Obveze preuzete u području prijevoza uglavnom se usredotočuju na povećanje mogućnosti za pješačenje i vožnju biciklom, kojima je dana prednost u odnosu na preporuku za dodatnu potporu javnom prijevozu.

Priča o sudjelovanju zajednice u klimatskim promjenama ne završava ovdje. Budući da su klimatske skupštine zatvorene, Vijeće Brenta nastavlja pronalaziti načine za nastavak dijaloga. Nedavno je Vijeće pokrenulo novi klimatski fond koji će stanovnicima prepustiti odluku o tome kako potrošiti 500.000 funti sredstava Vijeća. U procesu poznatom kao „participativno budžetiranje”  ljudi će moći predati projektne ideje i glasovati o tome kako podijeliti novac, na „Dan VAŠE odluke”.


Adaptacija iz istraživanja koje je provela Laura Williams

Financije

Učinak

Više informacija i izvora

Financirano iz proračuna Vijeća

  • 50 osoba koje pružaju ulazne informacije putem modela izravne skupštine građana
  • 326 stanara dostavilo je odgovore putem interneta
  • Preporuke za skupštinu građana uključene u petogodišnju klimatsku strategiju Vijeća
  • Tehnike uključivanja građana koje Vijeće smatra korisnim instrumentom za budući razvoj klimatske politike

Le Grand Debat: Nantes, Francuska

Građanski Odbor za nadzor nadzire proces uključivanja javnosti u Nantesu.
Razmjeri sudjelovanja javnosti:
– uključivanje (participativni proces)
– osnaživanje (građanska komisija / projekti pod vodstvom građana)

Slika > autor: Ross Helen, Shuttershock

Nantes je šesti po veličini grad u Francuskoj, smješten na rijeci Loire. Šire gradsko područje Nantesa sačinjavaju 24 općine. Grad je 2007. godine usvojio ekološki okvir za smanjenje stakleničkih plinova i promicanje energetske tranzicije. Nantes Métropole uključen je u Sporazum gradonačelnika od 2008., s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 50 % i utrostručenja lokalne proizvodnje obnovljive energije do 2030.

Stvaranje zajedničke vizije

Godine 2016. u širem gradskom području Nantesa održana je „Le Grand Debat” kako bi se građanima, općinama, poduzećima, nevladinim organizacijama i drugim dionicima kroz participativni proces otvorila mogućnost sudjelovanja u lokalnim raspravama o energiji. Tijekom sedam mjeseci Nantes je uključio 53.000 osoba i 270 organizacija kako bi istražili kako bi lokalna energetska tranzicija mogla koristiti svim lokalnim stanovnicima, oblikovali zajednički plan i izgradili široku platformu aktera koja bi služila kao potpora klimatskim aktivnostima u gradu.

Za ovaj koncept su se prvotno zalagali gradonačelnica Johanna Rolland i skupina od 23 gradonačelnika iz Metropolitanskog vijeća. Ona je uočila priliku za ubrzanje uštede ugljika diljem grada, što bi se postiglo stvaranjem zajedničke vizije za njihove građane. Oni su ideju za “Le Grand Debat” (Velika debata) dali na glasovanje u vijeću i dobili široku podršku.

Koordinaciju aktivnosti preuzela je skupina od pet državnih službenika. Oslanjajući se na sufinanciranje iz Fonda za regionalni financijski razvoj, organizirali su 80 događanja u svih 24 općina Nantesa. Događanja su popraćena kampanjom na društvenim mrežama #NantesTransitions u kojoj su stanovnici vijeću dati svoje prijedloge. Kampanja je također dobila fizičku prisutnost na ulicama kroz uporabu ružičastog kontejnera koji je putovao kroz to područje i davao dodatne mogućnosti za uključivanje.

Građanski nadzor i transparentnost procesa postavljeni su u prvi plan zahvaljujući neovisnom povjerenstvu od četiri građana koje je bilo zaduženo za praćenje procesa i izradu konačnog izvješća o događaju.

Građanski vođene akcije

Jedan od glavnih rezultata inicijative bio je razvoj ideja za nove eksperimentalne akcije i projekte koje je dalo 500 građana kako bi se ubrzala energetska tranzicija u području Nantesa. Aktivnosti su rezultirale pokretanjem 10 crowdfunding kampanja, razvojem 5 novih projekata za istraživanje i djelovanje, evaluacijom 12 projekata koje je vodio Nantes Metropolis, te izradom vodiča za očuvanje energije

Završno izvješće „Le Grand Debat” o energetskoj tranziciji objavljeno je u rujnu 2017. Izvješće je dovelo do toga da je povjerenstvo, sastavljeno isključivo od građana, pozvalo Metropolitansko vijeće i lokalne dionike da zajednički izrade plan.

Vijeće je 16. veljače 2018. jednoglasno usvojilo plan „Nantes, metropola u tranziciji”. Ono se bavi energetskom tranzicijom koja donosi korist svim stanovnicima. U plan su ugrađeni mobilnost i stambena pitanja, predanost tranziciji prema lokalnim obnovljivim izvorima energije i promicanje socijalne jednakosti.  Ukupno je dogovoreno 15 ambicija i preuzete su 33 obveze, što predstavlja početnu točku niza akcija koje će se kasnije razviti sa stanovnicima i akterima u tom području.

Kad je iznijela svoj osjećaj postignuća izazvan utjecajem „Le Grand Debata”, gradonačelnica Johanna Rolland rekla je da „Plan potvrđuje kolektivnu ambiciju koja je nastala na temeljima jedinstvenih karakteristika energetske tranzicije u Nantesu koje je rasprava jasno iznjedrila: tranzicija u cijelosti leži na građanima, tranzicija u korist svih stanovnika, tranzicija koja cijeni lokalne resurse.”


Adaptacija iz istraživanja koje je provela Laura Williams

Financije

Učinak

Više informacija i izvora

Sredstvima Fonda za regionalni razvoj

  • 53.000 uključenih u postupak savjetovanja
  • 500 građana osmislilo nove inicijative
  • 10 crowdfunding kampanja
  • 5 projekata pod vodstvom građana
  • Formira se plan djelovanja

2. Vijeća i forumi

U ovom se odjeljku navode primjeri vijeća i foruma na razini gradova koji stvaraju prostor za redovite sastanke kako bi se osigurali stalni kontakti između gradskih predstavnika i građana.

Otvoreni prostori: Cádiz, Španjolska

Razina participacije javnosti: Suradnja

Slika < izvor: dkatana, Pixabay

Kao i u mnogim drugim španjolskim gradovima, dvije nove lijeve stranke preuzele su lokalnu vlast grada Cádiza u svibnju 2015. Grad se suočio s brojnim gospodarskim i socijalnim problemima, kao što su visoka razina duga i nezaposlenost. Gradsko vijeće upravljalo je energijom neučinkovito, nije bilo opredjeljenja za obnovljive izvore energije i posljednjih godina ništa nije učinjeno kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo.

Otvaranje

Cádiz Discussion

Slika < Slika 2 < izvor: Općina Cádiz

Davanje lokalne energetske tranzicije na demokratsku raspravu od početka je stup energetske tranzicije u Cádizu. Ubrzo nakon izborne pobjede 2015. godine, Cádiz je zaposlio novinarku i voditeljicu kampanja Albu del Campo na radnom mjestu savjetnika za općinsku strategiju za energetsku tranziciju. Cilj je bio omogućiti lokalnom stanovištu uključivanje u raspravu o energiji.

Proces je započeo tako što je grad održao konferenciju o energetskoj tranziciji. Kao rezultat preporuka s ovog događaja, općina je osnovala otvoreni Odbor za energetsku tranziciju (MTEC), u kojem su surađivale organizacije, stručnjaci i zaposlenici iz općinske energetske tvrtke Eléctrica de Cádiz, akademska zajednica i energetske zadruge. MTEC određuje prioritete koji su smjernice za sljedeće korake. To uključuje obveze za smanjenje potrošnje energije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnim zgradama, iskorištavanje velikog potencijala solarne energije (Cádiz ima 3000 sunčanih sati godišnje), okončanje energetskog siromaštva, poticanje demokratske i pravedne tranzicije za građane i stvaranje zelenih radnih mjesta za radnike. Na istoj otvorenoj participativnoj osnovi uspostavljena je i zasebna radna skupina kojoj je zadatak bio borba protiv energetskog siromaštva.

Odbori osiguravaju stalne otvorene prostore u kojima građani pogođeni energetskim poteškoćama, organizacije civilnog društva, stručnjaci, akademska zajednica i nastavnici, zaposlenici općinskog energetskog društva Eléctrica de Cádiz i energetske zadruge mogu surađivati kako bi odredili prioritete koji su smjernica za sljedeće korake. Redovni članovi Odbora za energetsku tranziciju sastaju se dva puta mjesečno kako bi pokrili širok raspon tema, a pozivaju se stručnjaci kako bi određenim temama dali svoj doprinos. Odluke se donose konsenzusom.

Redovitost održavanja tih sastanaka dala je općini priliku da eksperimentira i stvara vještine i sposobnosti u praksama sudjelovanja javnosti. Tijekom četiri godine tijekom kojih se odbor sastajao, isprobali su razne metode za poticanje rasprave. Tablica prijelaza energije opisana je kao „laboratorijsko sudjelovanje” u kojem je pronalaženje načina za uključivanje ljudi redovit prioritet.

Jedna od prvih aktivnosti Odbora za energetsku tranziciju bila je provedba istraživanja javnog mnijenja kroz 450 izravnih intervjua – prvi takve vrste ikada obavljen u Španjolskoj – o osnovnom poznavanju energije. Ispitanici su rekli da ne razumiju svoje račune za energiju. Više od 90 % sudionika također je izrazilo želju za uspostavom modela potpune održivosti u Cádizu. Ovaj nalaz podržali su sudionici Odbora za energetsku tranziciju. Kao rezultat toga, općina je odlučila pretvoriti društvo Eléctrica de Cádiz, najveću energetsku tvrtku u Španjolskoj, u tvrtku za obnovljivu energiju, koja proizvodi obnovljivu energiju u gradu i njome opskrbljuje svoje kupce.

Odbor za energetsku tranziciju nastavlja utvrđivati prioritete i upravljati koracima koji općinu tek čekaju:

  • Smanjenje potrošnje energije
  • Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u javnim zgradama
  • Iskorištavanje velikog solarnog potencijala (Cádiz ima 3000 sunčanih sati svake godine)
  • Eliminacija energetskog siromaštva
  • Poticanje demokratske i pravedne tranzicije za građane i stvaranje zelenih radnih mjesta za radnike.

Odbor također organizira aktivnosti podizanja svijesti kako bi se ubrzala tranzicija k energiji iz obnovljivih izvora oslanjajući se na radionice, konferencije i lokalne sajmove.

Kad je zamoljena da kaže što čini okrugli stol tako učinkovitim alatom za sudjelovanje, Alba je rekla da „ljudi dolaze jer vide da gradimo stvari koje oni žele da gradimo… Nije da samo pričamo o nekim stvarima, mi ih ostvarujemo“.

Odbor za energetsko siromaštvo

Cádiz Award

Slika < Slika 3  < izvor: Općina Cádiz

Uz Odbor za energetsku tranziciju, osnovan je i dodatni odbor pod nazivom Okrugli stol protiv energetskog siromaštva (MCPE) koji je trebao biti odgovor na zabrinutost građana u vezi s pristupačnošću energije za ugrožene obitelji.

Španjolska se suočava s visokom razinom energetskog siromaštva: 15 % stanovništva živi u domovima koji nisu adekvatno grijani, često zato što im je struja isključena zbog neplaćenih računa. Međutim, koristi od državnih energetskih potpora za pomoć obiteljima s niskim prihodima ima samo nekoliko velikih energetskih poduzeća. Program se ne primjenjuje na kupce s niskim prihodima koji kupuju energiju od manjih dobavljača.

U listopadu 2015. godine općinska vlada jednoglasno je odobrila nešto što je građanski pokret tražio: socijalni popust koji bi smanjio troškove energije za ugrožene obitelji. U okviru prijedloga uključena je obveza zajedničkog ostvarenja socijalnog popusta putem otvorenog procesa.

Kako bi se osmislio socijalni popust, tijekom tri godine sastajao se participativni okrugli stol koji se organizira oko donošenja odluka na temelju konsenzusa. Ishod ovog participativnog procesa bilo je pokretanje programa bespovratnih sredstava, „Alternativnog socijalnog bonusa“, koji bi Eléctrica de Cádiz mogla ponuditi svojim kupcima. Bespovratnim sredstvima se ne smanjuju samo računi za one koji se suočavaju s financijskim izazovima, već se uzimaju u obzir konkretne energetske potrebe pojedinih kućanstava.

Tim koji uključuje socijalne radnike i tehničare pomaže u utvrđivanju razine energetskih bespovratnih sredstava koje financira općina za svakog ugroženog kupca, koji se iskazuje na računima za potrošenu energiju. Očekuje se kako će se ovim popustom zajamčiti pristup energiji za više od 2000 obitelji svake godine.

Uz financijsku potporu program pruža i osposobljavanje za upravljanje energijom. Cilj je od samog početka surađivati s ugroženim obiteljima kako bi se spriječilo da dođu u situaciju kašnjenja plaćanja i naknada za kašnjenje. Alternativni socijalni bonus  ima široku podršku javnosti.


Adaptacija s bloga koji je napisala Alba del Campo, Općina Cádiz

Novi život za energetske odbore: Gent, Belgija

U Gentu je nekoć općina osnovala vrlo uspješno neovisno građansko Vijeće za hranu. Grad je određene pouke Vijeća za hranu iskoristio kako bi ponovno pokrenuo građane da sudjeluju u donošenje politika upravljanja okolišem
Razina participacije javnosti: Osnažiti

Slika < izvor: Bas Bogaerts, Shuttershock

Gent je treći po veličini grad u Belgiji, smješten u provinciji Istočna Flandrija. Na 156km2 površine općine živi 263.460 osoba. Kao lučki grad, u Gentu je prisutno 169 različitih nacionalnosti, a grad ima veliku studentsku populaciju (gotovo trećina stanovništva) koja ulazi i izlazi iz grada svakoga tjedna. Prilagođavanje promjenjivim potrebama oscilirajuće razine stanovništva ključno je za održavanje gradske ravnoteže.

Klimatsko putovanje grada započelo je još 2009. godine, kada su potpisali Sporazum gradonačelnika. Njihov dugoročni cilj da do 2050. godine postanu klimatski neutralni grad podijeljen je na kratkoročne obveze za smanjenje lokalnih emisija ugljika za 20 % do 2020. i 40 % do 2040. Sedam temeljnih tema proizlazi iz njihove strategije, odnosno energetska učinkovitost u domovima, komercijalne zgrade, transport s niskim udjelom ugljika, održiva industrija, hrana, kružno gospodarstvo i prilagodbi klimi, a svaka od njih trebala bi voditi aktivnosti na razini grada. Primjerice, u pogledu obnovljivih izvora energije, grad je izračunao potrebu za ugradnjom 80 MW solarne energije i 100 MW energije vjetra do 2030. godine, uz program aktivnosti koji će pokazati kako će općina ostvariti svoj cilj.

Razvijanje strukture sudjelovanja

Slika < zatražiti dozvolu za korištenje slike s online foruma za hranu

U razgovoru s predstavnicima općinskog energetskog tima Genta tijekom programa mPower pokazala se predanost tome da građani budu ključni partneri za ubrzanje lokalne tranzicije. Građani se potiču da iznesu svoje zamisli o tome kako se nositi s klimatskim izazovima kod kuće i unutar svoje zajednice. Općina te ideje pretvara u sklop projekata specifičnih za svako područje okruga, spojenih u jedan središnji scenarij pozitivnih lokalnih promjena. Njihov rad temelji se na predanosti uključivoj tranziciji, dok su načini za rješavanje energetske ranjivosti utkani u njihov rad s postojećim lokalnim energetskim zajednicama i zadrugama, energetskim savjetodavnim centrima i novim projektima.

Gradsko vijeće Genta poduzimalo je korake za poboljšanje svog Savjetodavnog odbora za okoliš. Odbor je osnovan 1991. godine kao prostor koji je građanima omogućavao savjetovanje o ekološkim pitanjima. Međutim , fiksni sastav odbora ograničavao je njegovu sposobnost da iskoriste svoja relevantna znanja i predstave grad u cjelini, zbog čega je promjena bila potrebna.

Kako bi odboru udahnulo novi život, Gradsko vijeće Genta crpilo je nadahnuće iz svojeg novoosnovanog i uspješnog Prehrambenog vijeća kojeg su vodili građani.

Vijeće za hranu ima važnu ulogu u širem radu općine na dekarbonizaciji. Vijeće radi na načelu zajedničkog stvaranja i u postavljanje i provedbu strategije uključuje različite dionike i inicijative cijelog grada.

Općina je po potrebi preuzela razne uloge u radu Vijeća za hranu: kao poveznica između dionika, kao pokretač i facilitator za razvoj inicijativa te, ako postoje deficiti, i kao inicijator i pružatelj usluga. Kako bi se uravnotežila dinamika moći, angažiran je vanjski neutralni facilitator.

Vijeće je razvilo svoje unutarnje kapacitete za angažiranje, komunikaciju, zajedničko stvaranje s više dionika te za agilan i iterativni razvoj projekata u cilju potpore Vijeću. Uključivanje politike i otvorenost prema preuzimanju rizika, eksperimentiranje i otpuštanje kontrole pomogli su izgraditi odnos sa širom gradskom upravom koji je karakteriziran podržavanjem. Važno je bilo i namjensko financiranje koje se moglo utrošiti na rad na uključivanju i projektnu podršku.

Politika urbane prehrane Genta uspostavljena je 2013. kako bi se ojačali lokalni lanci opskrbe, povećala održiva proizvodnja i potrošnja, poboljšao pristup hrani i smanjio otpad. Vijeće za hranu razvilo je politiku i provedbenu strategiju koju i dalje usavršava. Vijeće je zastupljeno u širim općinskim raspravama, ali je neovisno u donošenju odluka. Nakon početne faze zajedničkog rada, skupina je dobila proračunske ovlasti koje je iskoristila za financiranje inovativnih inicijativa.

Komentirajući vrijednost aktivnog sudjelovanja građana, koordinatorica za prehrambenu politiku Katrien Vibeke kaže: „Važnost sukreiranja meni je jasna. Tamo gdje ga nismo primijenili, šanse za uspjeh su nam najmanje. Ono je ključni čimbenik uspjeha u smislu da rješenje koje iznesete doista odgovara lokalnim potrebama.”

Učeći iz ovog uspješnog modela sukreiranja, Gent je radio na izgradnji novog članstva i uloga u Savjetodavnom odboru za okoliš. Odbor je pokrenuo kampanju kako bi zatražio od članova da angažiraju građane i stručnjake kako bi postali članovi savjetodavnog odbora za okoliš. Ljudi su u početku bili zamoljeni da iznesu svoje interese i stručnosti. Grad će sada razviti politiku sa šest radnih skupina, uključujući energetsku, koje će zajedno raditi na izradi preporuka za njihov novi klimatski plan.


Adaptacija sa sjednica stručnjaka mPower tijekom studijskog projektnog posjeta Gentu

Financije

Učinak

Više Informacija

Iz općinskih proračuna

Vijeće za hranu provodi niz aktivnosti, uključujući program školovanja za uzgoj hrane, promocije „povrtnog dana” i pokrenulo je platformu za distribuciju hrane koja pruža hranu za 57.000 ljudi kojima je potrebna

3. Online

U ovom se odjeljku navode primjeri online oblika angažmana.

Decidim: Barcelona, Španjolska

Alat u obliku online platforme oblikuje donošenje općinskih odluka u Barceloni
Razina participacije javnosti: sudjelovanje

Slika < Slika 2 < izvor: Grad Barcelona

Barcelona je razvila virtualnu participativnu platformu Decidim na kojoj građani mogu predlagati, raspravljati i podupirati nove prijedloge kao odgovor na velike izazove s kojima se grad suočava.

Ova platforma otvorenog koda razvijena je kao odgovor na zahtjeve programa suprotstavljanja štednji koji je doveo općinsku vladu na vlast, kako bi se postigla vidljivosti unutar javnih rasprava. Zahtjev je proizašao iz vježbe donošenja općinskog akcijskog plana nakon izbora 2015. godine i ušao je u javnu politiku. Želja je bila promijeniti dinamiku između općine i građana, dajući lokalnom stanovništvu „istinski glas“ u konzultacijama. Pomoću tog internetskog alata osigurala se jasna linija komunikacije između civilnog društva i javnih službi.

Općina je, uz potporu koju je dobila pod vodstvom Glavne dužnosnice za tehnološka pitanja Barcelone, Francesce Brie, ovoj inicijativi namijenila 1,5 milijuna eura. Grupa partnera iz javnog i privatnog sektora, uključujući Otvoreno sveučilište Katalonije i dvije tvrtke za razvoj, Codegram i aLabsm sa sjedištem u Barceloni, uspostavila je platformu pod nazivom Decidim. Ovaj alat može pokriti širok raspon vježbi sudjelovanja. Značajke uključuju mehanizme za strateško planiranje, participativno budžetiranje, inicijative i građanska savjetovanja i skupštine.

Gradsko vijeće Barcelone prvi je put upotrijebilo ovaj alat kako bi pomoglo u oblikovanju Općinskog akcijskog plana za razdoblje 2016. – 2019. Putem Decidima stanovnici su pozvani da dostave prijedloge koje bi željeli vidjeti u Barceloni. Stanovnici se nisu ustručavali. Ukupno je 40. 000 stanovnika podnijelo 10. 860 zahtjeva, a odobreno ih je 8.142.Prijedlozi su potom sintetizirani kako bi se iskristalizirale zajedničke teme. U vezi s klimom i energijom, među idejama koje su uključene u konačni plan bili su pozivi za osnivanje općinske maloprodaje energije, poboljšanje infrastrukture za pješačenje i biciklizam te poboljšanje kvalitete zraka.

Vijeće ne smatra da je Decidim jedini način angažiranja građana. To je alat za jačanje digitalnog sudjelovanja, ali ne nauštrb tradicionalnih načina na koje su akteri civilnog društva oblikovali javnu politiku. Vijeće ima zaseban multidisciplinarni općinski odjel koji organizira skupštine gradskih četvrti i vodi treninge i otvorena događanja za osnaživanje građana, posebice u nedovoljno zastupljenim zajednicama. Tijekom izrade Akcijskog plana za razdoblje 2016. – 2019. odjel je organizirao ukupno 412 događanja neposrednih susreta, koja su obuhvatila 13.614 osoba.

Danas udruga vodi Decidim kao opće dobro, besplatno za korištenje bilo kojem gradu ili organizaciji. Gradovi Helsinki, Tampere, Meksiko i Pamplona već su preuzeli platformu kao alat za podršku svojim procesima.

Adaptacija iz istraživanja koje je provela Laura Williams (mPower)


Adapted from research conducted by Laura Williams (mPower)

Financije

Učinak

Više Informacija

  • Početni kapital u iznosu od 1,5 milijuna eura (uključuje troškove razvoja softvera)
  • Iz općinskog proračuna

40.000 stanovnika uključeno u formiranje Općinskog akcijskog plana

Frankfurt me pita: Frankfurt, Njemačka

Frankfurt pokreće aplikaciju za poticanje stalnih razmjena s lokalnim stanovništvom.
Razina sudjelovanja: Uključivanje

Slika < autor: Leonhard_Niederwinner, Pixabay

Frankfurt na Majni jedan je od gušće izgrađenih gradova u Njemačkoj, poznat po svom bankarskom sektoru i dom je jedne od najvećih europskih zračnih luka. Grad je također središte njemačke digitalne logistike: 80% internetskog prometa u zemlji odvija se preko servera u Frankfurtu. Grad ima više od 750.000 stanovnika i brzo raste.

Od životnog značaja za građane i okoliš je da Frankfurt postane klimatski prihvatljiviji. Cilj općine je smanjenje emisija ugljika za 95 % do 2050. godine (u usporedbi s razinom iz 2010. godine) i prepoloviti potrošnju energije u istom razdoblju. Uprava je donijela višestruke planove i procese kako bi grad stavila na pravi put, uključujući „Master plan 100 % zaštite klime”.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje stanovnika u transformaciju grada. Kako bi osigurao stalnu dvostranu komunikaciju sa stanovnicima, grad je pokrenuo aplikaciju pod nazivom Frankfurt Fragt Mich, (Frankfurt me pita) u kojoj se građani mogu izravno povezati s općinom. Svatko može izraziti pritužbu ili ideju o raznim temama. Jedna od njih je i rad na klimatskim promjenama. Ako određena ideja dobije 200 osoba koje je podupiru u roku od osam tjedana, općina će joj pokloniti pažnju.

Druga je participativna mjera program za susjedstvo u kojem se stanovnici mogu prijaviti za bespovratna sredstva u iznosu do 2000 EUR za provedbu svojih ideja o zaštiti od klimatskih promjena. Stanovnici mogu podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva za pokrivanje materijalnih troškova za projekte koji doprinose općem dobru i dovode do smanjenja emisija CO2 u njihovom susjedstvu.


Grad Frankfurt i Josephine Valeske (TNI)

4. Angažman u susjedstvu

U ovoj rubrici istražujemo priče o općinama koje su bile domaćini događanja sukreiranja na razini susjedstva.

Stvaranje kooperativnog partnera: Plymouth, UK

Gradsko vijeće Plymoutha stvara lokalne energetske zadruge i s njima surađuje.
Razina sudjelovanja: surađivati

Slika < izvor: Inspired Images, Pixabay

Plymouth je grad s 260.000 stanovnika u grofoviji Devon, jugozapadna Engleska. S obzirom na to da je smješten na velikoj prirodnoj luci, ovaj je grad dugo bio jedna od najvažnijih luka u zemlji. Njegov proizvodni sektor i luka – nekada tranzitna luka za migracije u Ameriku – još uvijek dominiraju gradskim gospodarstvom i krajolikom. Posljednjih se desetljeća grad suočava s brojnim izazovima: padom produktivnosti, smanjenjem plaća i povećanjem siromaštva i nejednakosti. Brodogradilište koje je nekoć zapošljavalo desetke tisuća ljudi danas zapošljava samo 2500.

Građani su doživjeli osipanje gospodarske stabilnosti, pogoršanu ozbiljnim smanjenjem državne potrošnje za socijalnu potporu. U nekim područjima stopa siromaštva djece iznosi 40 %. Postoje okruzi u kojima 35 % ili više stanovnika živi u energetskom siromaštvu, što pak utječe na mentalno i fizičko zdravlje i pogoršava stres, uključujući financijski stres jer se ljudi suočavaju s dugovima s kojima se ne mogu nositi. Mentalno zdravlje u gradu je loše i stopa samoubojstava je visoka.

Strategija za borbu protiv klimatskih promjena u Plymouthu imala je pred sobom mnoštvo izazova s kojima se grad suočava. Usmjerena je na održavanje napora zajednice za poboljšanje energetske učinkovitosti i rješavanje društvenih pitanja uz smanjenje emisija ugljika.

Nove ideje

Tim za niski ugljik Gradskog vijeća Plymoutha je 2012. godine došao na ambicioznu ideju kako transformirati način na koji se energija kupuje, koristi i generira u Plymouthu. Željeli su uspostaviti energetsku organizaciju zajednice koja bi građanima i lokalnim poduzećima mogla pružiti jasan kanal za rad u suradnji s vijećem u rješavanju pitanja klimatskih promjena i borbi protiv siromaštva. Reagirajući na rastuću frustraciju javnosti i nepovjerenje u „velikih šest” opskrbljivača energijom u Ujedinjenoj Kraljevini, u Vijeću je postojao rastući osjećaj potrebe za promjenama. Posebice se istakao jedan lokalni vijećnik koji je tu ideju promicao. Njihov je stav bio da organizacija koju vode njezini članovi – i koja bi mogla pozvati lokalne stanovnike kao suautore novih energetskih usluga – mogla pomoći izgradnju pravednije i pouzdanije alternative.

S obzirom na to da je politička uprava podupirala takvu ideju, vijeće je počelo poduzimati korake kako bi se omogućio proces uspostave Energetske zajednice. Općinsko osoblje dobilo je rok za zapošljavanje stotinu članova osnivača i direktora volontera, izradu poslovnog plana i pokretanje studija za pronalaženje potencijalnih lokacija za projekt solarne energije u vlasništvu zajednice.

Učinak

Rezultat tih zajedničkih napora bilo je rađanje Energetske zajednice Plymouth (Plymouth Energy Community – PEC) 2014., novog zadružnog društva zajednice. Ova organizacija, koja je u vlasništvu svojih članova i posluje u korist zajednice, nastoji povećati lokalno vlasništvo nad energetskom infrastrukturom i poduzeti projekte za potporu kućanstvima koja su isključena iz energetskog sustava zbog energetskog siromaštva.

Slika < izvor: Energetska zajednica Plymoutha

Sa svojih 12 zaposlenika, 200 članova i stotinu aktivnih volontera, zadruga ima ključnu ulogu u poticanju stanovnika da se uključe u vođenje energetskih pitanja. Članstvo je otvoreno za svakog pojedinca ili organizaciju koja podržava ciljeve PEC-a. Članovi su pozvani sudjelovati u svakodnevnom vođenju PEC-a kroz redovit program događanja, kao što je to tjedni dan energetskih savjeta, te mogućnost da budu izabrani za jednog od osam neizvršnih direktora organizacije. Glasovanje se odvija po načelu da svaki član ima jedan glas. Odnos između vijeća, osoblja PEC-a i članova stabiliziran je tako što je općinsko osoblje putem sporazuma o pružanju usluga PEC-u stavilo na raspolaganje svoje vrijeme na planski način.

Priroda ovog sustava omogućuje da PEC i Vijeće izravno razmjene stajališta o novim potrebama građana za energijom. To je posebno bilo uočljivo tijekom nedavnih kriza. Kada je pandemija covida povećala prekarnost mnogih stanovnika Plymoutha, PEC je putem svojih mreža bio u mogućnosti dati novi putokaz potpore energetski ugroženim građanima. Kako je energetska kriza 2021. povećala račune za energiju, PEC je osnovao Fond za potporu kućanstvima koji radnicima na prvoj liniji i energetski ugroženim osobama omogućuje bespovratna sredstva kako bi lakše podmirili svoje zimske račune za energiju.


Justin Bear, Gradsko vijeće Plymoutha

Više Informacija
Profil grada Plymoutha

Smarter Together: München, Njemačka

München pretvara jednu četvrt u prostor za podatkovno potpomognutu energetsku tranziciju, raspravu i eksperimentiranje.
Razina sudjelovanja: Uključivanje

Slika > izvor: Stefan Kühn wikipedia commons

München je glavni i najmnogoljudniji grad savezne države Bavarske, Njemačka.  S oko 1,5 milijuna stanovnika, treći je grad po veličini u Njemačkoj. Kao grad, ambiciozan je u svojim ciljevima i namjerava postati klimatski neutralan do 2035. godine.

U programu „Smarter Together” München je eksperimentirao s inovativnim modelom sukreiranja građana tako što je jednu četvrt pretvorio u lokaciju za raspravu i eksperimentiranje o pitanjima energetske tranzicije. Ideja je bila da se podaci i stručnost urbanističkog planiranja stave u ruke lokalnog stanovništva kako bi se pomoglo u oblikovanju pametnih energetskih rješenja koja bi smanjila emisije CO2 u tom području za najmanje 20 %, ali uz istovremeno poboljšavanje kvalitete života. München se obvezao uložiti ukupno oko 20 milijuna EUR u jedan okrug, koristeći sredstva programa Obzor 2020., u iznosu od 6,85 milijuna EUR. Projektom je upravljalo MGS (Münchensko društvo za urbanu obnovu), općinsko trgovačko društvo.

Odabir okruga

Okrug Neuaubing-Westkreuz/Frieburg izabran je kao dobro mjesto za stavljanje modela na kušnju. Taj je okrug smješten na zapadnom rubu grada, u njemu živi 30.000 stanovnika mješovitih društveno-ekonomskih i kulturnih karakteristika. Relativno niski standardi energetske učinkovitosti u 1960-ima i 1970-ima učinili su područje Neuaubing-Westkreuz idealnim mjestom za istraživanje energetske učinkovitosti, e-mobilnosti i mogućnosti obnovljivih izvora energije uz postojeće stanovnike.

Projekt je koristio razne tehnike uključivanja u zajednici kako bi otvorio dijalog. Pokrenuta je komunikacijska kampanja s vlastitim internetskim stranicama, a postignuta je i prisutnost u novinama i društvenim medijima. Kako bi se održale javne rasprave, nekadašnji fitness centar preuzet je kao informacijsko čvorište gdje su se stanovnici mogli uključiti u projektni tim, upoznati se s utvrđenim podacima od važnosti za projekt i surađivati na rješenjima. Tijekom četiri godine u središtu je održano 25 zasebnih radionica na kojima je sudjelovalo 4000 osoba.

Tranzicija četvrti

Taj proces iznjedrio je nove projekte mobilnosti, tehnologije i energije. Uspostavljeno je osam čvorišta za mobilnost u kojima su stanovnici mogli isprobavati usluge dijeljenja s tradicionalnim javnim prijevozom. U čvorištima, stanovnici su imali priliku isprobati električne bicikle i automobile, infrastrukturu za punjenje i digitalne informacijske točke, što im je omogućavalo da osjete vezu između fizičkih i digitalnih oblika mobilnosti. Postavljena su nova ulična svjetla koja su mogla pratiti mobilnost, prometne tokove i kvalitetu zraka, a podaci koje su svjetla prikupila objavljivali su se putem aplikacije SmartCity. Sustav nije prepuštao donošenje odluka projektnom timu, nego su odluke donosili sami korisnici koristeći se javnim podacima kao odskočnom daskom za donošenje vlastitih odluka o svojoj ljestvici prioriteta tijekom putovanja. Podaci su također pružili informacije za javnu raspravu o najboljim koracima koje je potrebno poduzeti i istodobno je poticali.

U pogledu energetske učinkovitosti obnovljeno je 43.000 m2 stambenog prostora po visokom standardu.

Verena Stoppel, koja je radila kao jedna od koordinatorica projekta, objasnila je koliko je zajedničko stvaranje bilo važno. „Pametna gradska rješenja više se bave pitanjima upravljanja i novih procesa nego visokom tehnologijom. Tehnološka rješenja već su dobro poznata.” Projekt Smarter Together pružio je učinkovit način privlačenja pažnje na upravljanje i procese tako što je uključivao one čiji životi trebaju preko novih sustava ostvariti poboljšanje.


Adaptacija iz mPower podcasta, intervju s Verenom Stoppel i Bernhardom Klassenom iz Münchena

Financije Učinak Više Informacija
  • 6,85 milijuna EUR
  • Financirano iz programa Obzor 2020
  • Uspostavljeno 8 čvorišta za mobilnost
  • Renovirano 43.000 m2 stambene površine

Gradski laboratoriji: Mannheim, Njemačka

Mannheim pokreće gradski laboratorij za suradnje u društvenim inovacijama grad-građanin.
Razina sudjelovanja: Uključivanje

Slika < Slika 1

Grad Mannheim u jugozapadnoj Njemačkoj nalazi se u blizini dvije rijeke, Rajne i Neckara, a poznat je po svojoj teškoj industriji. Grad se suočava s gorućim klimatskim problemom. Obvezala se da će do 2050. postati klimatski neutralan i razmatra može li se to postići još ranije. Za postizanje tog cilja grad izrađuje Akcijski plan za klimu do 2030. godine, mjere prilagodbe klimatskim utjecajima i osiguravanje financijskih sredstava u suradnji s Agencijom za klimatske promjene. Zajedno, oni nude konzultacije, subvencije i novoosnovani Gradski laboratorij u kojem se stanovnici mogu uključiti u proces donošenja odluka.

Mannheim se trenutačno suočava s nekoliko izazova na putu ka smanjenju svoje emisije: njegova elektrana na ugljen Grosskraftwerk Mannheim (GKM) opskrbljuje ne samo 320.000 stanovnika grada, nego i susjedne gradove – ukupno 2,5 milijuna kućanstava dobiva struju iz elektrane, a 160.000 je priključeno na njen sustav daljinskog grijanja. Nadalje, Mannheim je specifičan zbog svoje teške industrije s visokom potrošnjom energije koju je potrebno smanjiti kako bi se realno omogućilo postizanje klimatske neutralnosti.

Ipak, izrađene su projekcije koje daju razloga za optimizam. Nedavna studija Instituta Wuppertal pokazala je da Mannheim može do 2050. smanjiti svoje emisije CO2 povezane s energijom za 99% u usporedbi s današnjim razinama, te tako ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma o klimi na općinskoj razini. Najveći udio tog smanjenja postigao bi se povlačenjem GKM-a iz uporabe do 2033. Postoji realan potencijal za proizvodnju gotovo 1 TWh zelene električne energije unutar gradskih granica. Izvori bi bili solarna energija potpomognuta riječnim toplinskim crpkama, kogeneracijom na otpadno gorivo i biomasu te vjetroelektranama. Grad će, međutim, od neto izvoznika električne energije postati neto uvoznik.

Socijalne inovacije

Zajedno s ICLEI – Lokalnim vladama za održivost, Mannheim je jedan od šest gradova koji sudjeluju u projektu SONNET EU-a (Društvene inovacije u energetskoj tranziciji). Grad istražuje kako društvene inovacije mogu podržati energetsku tranziciju. Da bi to učinio, Mannheim je osnovao gradski laboratorij za razvoj i testiranje novih organizacijskih procesa upravljanja i sudjelovanja. Ovaj prostor inovacija važan je jer društvene inovacije započinju promjenom društvenih odnosa. Gradski laboratorij osigurava prostor za povezivanje lokalnih dionika kao što su Okružna uprava, Centar za potrošače, poduzeća, lokalne udruge i građani, kao i sudjelovanje u procesima donošenja odluka i dobivanje potpore od Grada Mannheima.

Gradski laboratorij nalazi se u Neckarstadt-Westu, području koje je često u nepovoljnom položaju i poznato je da se bori sa socijalnim problemima, ali također ima i puno kreativnog potencijala.

Proces je nastavljen unatoč izazovu pandemije COVID-19: u rujnu 2020. proveden je pop-up događaj na siguran, higijenski način u javnom prostoru, a prolaznici su pozvani da razgovaraju o postojećim idejama i daju nove poglede.

Projekt SONNET i ideje koje proizlaze iz Gradskog laboratorija predstavljeni su i razmatrani u brojnim mrežama i sastancima. Rezultati su uključeni u virtualnu interaktivnu raspravu u susjedstvu u prosincu 2020. Više od 50 sudionika dodatno je razvilo ideje za lokalnu, društvenu energetsku tranziciju. U nekoliko manjih skupina održane su žive rasprave na temu ekološki prihvatljive mobilnosti, promidžbe, obrazovanja i sudjelovanja te energetike i stanovanja.

Kako bi se omogućilo kontinuirano sudjelovanje građana unatoč pandemiji koja je vladala, Gradski laboratorij uspostavio je Mobile Green Room® (mobilnu zelenu sobu) u Neckarstadt-Westu od svibnja do kolovoza 2021. Time je lokalnim organizacijama i udrugama omogućeno zapošljavanje pristalica za njihove akcije provedbe energetske tranzicije na lokalnoj razini. Osim toga, postoji internetski portal za sudjelovanje na kojem se može glasovati o razvijenim idejama, može se ponuditi podrška i iznijeti novi načini gledanja na probleme. Zatvaranje SONNET-a održano je u srpnju 2021. godine, a ideje su integrirane u Mannheim Climate Action Plan 2030 koji se trenutno razvija.


Sabrina Hoffmann i Viktoria Reith, Ured za klimatsku strategiju, Grad Mannheim

5. Partnerstvo s građanski vođenim inicijativama

Odvikavanje od plina: Horst aan des Maas

Općinska vlada i partneri s lokalnom skupinom stanovnika osnovali su i pronašli ambicioznu strategiju grijanja s niskim udjelom ugljika.
Razina participacije javnosti: Suradnja

Udruženi napori: Wolfhagen, Njemačka

Wolfhagen stvara mjesta u upravi općinske energetske tvrtke za predstavnike lokalnih energetskih zadruga.
Razina sudjelovanja: suradnja

Slika < 1. slika

Općina Horst aan de Maas nalazi se u jugoistočnoj Nizozemskoj, blizu njemačke granice. Godine 2020. usvojila je novu lokalnu politiku održivosti s četiri glavna cilja do 2050.: učiniti Horst aan de Maas potpuno klimatski neutralnim, postići otpornost na klimatske promjene, ostvariti kruženje resursa i postati grad pogodan za prirodu.

Stanovništvo od oko 42.000 građana visoko je uključeno u brojne projekte održivosti, zajedno s lokalnim poduzećima i drugim dionicima. Godine 2019. grad je osvojio Europsku nagradu Green Leaf Award kao priznanje za kolektivna postignuća.

Zajedničko rješavanje problema s toplinom

Slika < 3. slika < izvor: Općina Horst aan de Maas

Nizozemski nacionalni klimatski sporazum zahtijeva da se do 2050. sve zgrade prestanu grijati korištenjem prirodnog (fosilnog) plina. Budući da gotovo 90 % nizozemskih kuća za grijanje koristi plin, to je veliki pothvat. Za Horst aan de Maas to znači da više od 15.000 kuća treba dograditi tijekom 30 godina, što iznosi između 500 i 600 kuća svake godine. Općina izrađuje Plan toplinske tranzicije, kojim će se odrediti najbolje alternative prirodnom plinu za to područje.

Bilo je lokalnih projekata s geotermalnom toplinom, ali neizvjesnost o opasnosti od potresa u ovoj regiji to je zaustavila. Stoga će rješenje za većinu domova i zgrada u Horst aan de Maas biti korištenje električne energije za kuhanje, znatno poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i prelazak na korištenje toplinskih crpki. Plan toplinske tranzicije ažurirat će se svake dvije godine kako bi se prilagodio tehnološkim inovacijama ili drugim razvojnim novinama – uključujući one koje potječu od skupina građana.

Maleno selo s velikim ambicijama

Jedna od skupina građana koji pokreću lokalnu dekarbonizaciju je stanovništvo Kronenberga, mjesta od oko 450 kućanstava u jednoj četvrti općine Horst aan de Maas. Godine 2015. stanovnici su osnovali „EnergieKronenberg“, čiji je cilj učiniti selo energetski neutralnim do 2030. godine. Zajednička studija seoske zaklade Kronenberg i općine Horst aan des Maas pokazala je da je „sve na struju“ najbolji put za dekarbonizaciju sela. Ali ovaj scenarij neće biti lako provesti, jer svaki pojedinačni vlasnik kuće mora ulagati u energetske mjere.

Sljedeći korak bio je da zaklada i općina analiziraju mala kolektivna rješenja, kao što su dvije kuće koje dijele toplinsku crpku. Partnerstvo planira izraditi tehničke specifikacije, a zatim procijeniti troškove elektrifikacije svih zgrada u selu.

O najboljoj provedbenoj strategiji odlučit će se u detaljnom savjetovanju s građanima Kronenberga, budući da je za daljnje izvršenje plana potrebna njihova potpora. Opcije bi mogle uključivati pojedinačne fazne planove koji slijede prirodni ciklus održavanja doma i zamjene opreme, ili bi to mogla biti koordinirana strategija s čvršćim upravljanjem koja bi bila usmjerena na kolektivnu kupovnu moć i učinkovite radne procese.


Sonja Coolen, općina Horst aan de Maas

Učinak Više informacija i izvora
  • Domaći donositelji odluka izravno su uključeni u oblikovanje politike niskougljične topline.
  • Prilika za istraživanje inovativnih rješenja za niskougljično grijanje dviju kuća koje dijele toplinsku crpku
Hoorst aan des Maas – profil grada

Usvajanje inicijativa koje vodi zajednica: Meath, Irska

Vijeće Meath surađuje s energetskom grupom stanovnika Batterstowna na provedbi energetskog glavnog plana.
Razina sudjelovanja: suradnja

Slika > izvor: Thomas Nugent Geography

Duh zajedništva je u Irskoj oduvijek bio snažan. To seže još u dane prije elektrifikacije u kojima su poljoprivrednici pomagali jedni drugima u dovozu žetve, do modernih vremena u kojima su zajednice zajedno radile na stvaranju čistijeg i zelenijeg okruženja za inicijative poput „Urednih gradova”. U posljednje vrijeme, tijekom pandemije bolesti Covid-19, ovaj duh zajednice i spremnost na pomoć okupili su građane kako bi podržali jedni druge i zaštitili najugroženije u društvu. Isto tako, svaki pothvat energetske tranzicije i klimatskih promjena mora se provoditi pravedno i uključivo kako bi se svi uključili na to putovanje.

Zajednice održive energije (SEC), koje vode Irska tijela za održivu energiju (SEAI), pružaju mogućnost zajednicama da postanu energetski osviještene i energetski učinkovite. Proces započinje osnivanjem upravljačke skupine, a zatim je sljedeći korak razvoj Energetskog glavnog plana (EMP) za zajednicu, pri čemu se angažira pomoć konzultanta.

Uspostavljanje novog partnerstva

Batterstown je malo seosko selo u Grofoviji Meath. Uz pomoć mentora, Gavina Hartea, odbor je, pod vodstvom Philipa McCormacka, uložio mnogo sati rada u prikupljanje informacija i suradnju sa seoskom zajednicom i bili su željni napretka kroz SEC proces.

Međutim, početni troškovi nabave i imenovanja konzultanta za izradu glavnog energetskog plana bili bi veliki teret za ovu malu zajednicu. Selo je pozvalo Vijeće grofovije Meath da se sastane sa stanovnicima i vidi kako bi vijeće moglo pomoći.

Nakon razgovora s Odjelom za financije, Vijeće grofovije Meath pristalo je postati vodeći partner Energetske zajednice Batterstown, angažira i plati konzultanta, a zatim novac povrati od SEAI-a. Ta odluka je prihvaćena ozbiljno. Jedan od odlučujućih čimbenika bila je jasna opredijeljenost i predanost Philipa i njegovih kolega i svijest da će ih njihov mentor Gavin snažno podržati. Bilo je jasno da namjeravaju ispuniti EMP. Početkom 2019. godine formirano je partnerstvo te su konzultanti angažirani i postavljeni.

Proslava uspjeha

U znak proslave ovog partnerstva i predstavljanja SEC-a, Vijeće grofovije bilo je domaćin događanja povodom pokretanja SEC-a. Manifestacija je otvorena izlaganjem lokalnih tvrtki koje promiču energetski učinkovite tehnologije, električna vozila i druga klimatska, energetska ili održiva poduzeća. Nakon toga održana je strukturiranija sjednica na kojoj su vijeće, SEC, SEAI i mentor objasnili partnerstvo i proces postajanja SEC-om.

Ovaj događaj donio je dva poboljšanja. Prije svega, otvorio je proces SEC za one koji su zainteresirani za sudjelovanje, i omogućio im da razgovaraju s ljudima koji prolaze kroz proces. Drugo, neočekivano poboljšanje bio je uspjeh izlaganja za lokalne dobavljače, koji je postao predložak za niz predstavljanja problematike klimatskih promjena, od kojih je šest održano s kraja 2019. i početkom 2020.

Partnerstvo je obostrano korisno. SEC ima koristi od stručnosti i vještina koje vijeće posjeduje u nabavi, čime je osigurano pridržavanje ispravnih procedura i da se ukloni zabrinutost u pogledu financiranja EMP-a. Sa stajališta vijeća, povezuje nas s grupom ljudi koji su spremni uključiti se u naš klimatski rad i podiže nam ugled. S nacionalnog gledišta, naš je aranžman usklađen s vladinim Akcijskim planom za borbu protiv klimatskog sloma 2019. i nedavnim programom kojim se nastoji uspostaviti preko 1500 održivih energetskih zajednica na nacionalnoj razini.

Partnerstvo i suradnja su važni i sretni smo što imamo snažan odnos s Dunleer SEC-om, neprofitnom tvrtkom u susjednoj grofoviji Louth. Dunleer SEC je bio od velike pomoći u održavanju radionica i pružanju podrške SEC-u te je olakšao uključivanje kuća iz Meatha u njihovu aplikaciju Better Energy Community. Model partnerstva s jednim vodećim partnerom zainteresirao je druge lokalne vlasti diljem zemlje i smatra se vrlo dobrom praksom.

Buduća imovina

Glavni energetski plan za Batterstown isporučen je početkom 2020. godine. Planirano pokretanje SEC-a, nažalost, odgođeno je zbog Covida-19. Međutim, došlo je do uzbudljivog razvoja događaja s Philipom McCormackom, koji je vodio formiranje Batterstown SEC-a tako energično, da je postao mentor za SEC grofovije Meath, čime je veći broj građana mogao iskoristiti njegovu stručnost i entuzijazam.

Ključ uspjeha ove inicijative je etika jednakosti i partnerstva u kojem informacije i koristi slobodno teku. Naši programi SEC temelje se na takvoj etici. U početku, potrebno je uložiti izuzetno mnogo vremena za komunikaciju. Potencijalne SEC zajednice u potpunosti su informirane ne samo o prednostima programa nego i o razini rada, predanosti i ulaganja potrebnih za osiguravanje uspjeha. Samo kada se to shvati, zajednice mogu ostvariti vlasništvo. Nakon što se uspostavi organizirana kupnja u zajednici, onda organski rast iznutra osigurava dugoročni razvoj i može biti klica za buduće održivo energetsko razmišljanje.

Vijeće grofovije Meath, putem izabranih članova i izvršne vlasti, snažno vjeruje u osnaživanje zajednica unutar našeg područja. Zajednicama kojima je potrebna pomoć je poželjno pružati podršku, a ne milostinju. Težnje svih naših zajednica u osnovi su iste, bez obzira na grofoviju ili zemlju. U ovim promijenjenim i promjenjivim vremenima, izazovi nam i dalje pružaju mogućnosti za inovacije, a predanost Vijeća grofovije Meath da podupre naše zajednice i naše ljude jača je nego ikad.


Caroline Corrigan i David Gilroy, Vijeće grofovije Meath

Više Informacija
Profil grada Meatha

6. Uprave općinskih poduzeća

Udruženi napori: Wolfhagen, Njemačka

Wolfhagen stvara mjesta u upravi općinske energetske tvrtke za predstavnike lokalnih energetskih zadruga.
Razina sudjelovanja: suradnja

Slika > izvor: Dirk Schmidt Wikipedia Commons

U malom gradu Wolfhagen, u Sjevernom Hessenu, Njemačka, gradsko vijeće podržalo je stvaranje građanske zadruge koja sada posjeduje 25 % udjela u općinskoj energetskoj tvrtki. Kao rezultat partnerstva financirano je 6 MW novih kapaciteta proizvodnje obnovljive energije i stvorena je zaklada za uštedu energije.

Ovaj grad je počeo preuzimati aktivnu ulogu u lokalnim energetskim pitanjima još u razdoblju liberalizacije energetskog tržišta devedesetih godina. Oni su donijeli odluku da zadrže, umjesto da prodaju, Stadtwerke (energetsku tvrtku u općinskom vlasništvu) i lokalnu mrežu ponovo stavili pod kontrolu općine.

Početkom 2000-ih prioritet je bio povećanje opskrbe energijom iz obnovljivih izvora, što je predstavljalo sljedeći korak u poboljšanju opskrbe energijom i suzbijanju klimatskih promjena. Lokalna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora bila je prigoda za klimatske mjere koje su vodili gradovi, a koje su mogle stvoriti lokalne gospodarske prilike i istodobno generirati sudjelovanje građana.

Ideja o osnivanju Energetske zajednice potekla je od direktora za energetiku Stadtwerkea, koji je vidio priliku za unaprjeđenje sudjelovanja građana i prikupljanje prijeko potrebnog kapitala za ulaganje u nove projekte u području energije vjetra i sunca.

Potpora energetskim zadrugama građana

Direktor je porinuo proces formiranja energetske zadruge predstavljanjem ideje lokalnom vijeću. Nakon dvogodišnje rasprave u vijeću, javnih događanja, filmskih projekcija i rasprava, ustrojena je zadruga BEG Wolfhagen, s 264 građana Wolfhagena koji čine prve članove zadruge.

Wolfhagenova energetska zadruga pozvana je da kupi 25 % dionica Stadtwerkea, prepuštajući izravno vlasništvo lokalnim građanima. U njihovoj prvoj ponudi dionica u zajednici (u vrijednosti od 500 eura po jednoj, s najviše pet po članu), zadruga je prikupila 1,47 milijuna eura. Iako to nije bilo dovoljno za kupovinu 25 % dionica, gradsko vijeće ponudilo je kredit za pokriće preostalog iznosa, koji je otplaćen u roku od 12 mjeseci. Ažurnost u redovitoj komunikaciji između dviju organizacija osigurava se sastancima nadzornog odbora i pravom glasa o svim pitanjima koja se odnose na proizvodnju i opskrbu električnom energijom u regiji.

Zajednički rad

Zajednički trud zadruge i Stadtwerkea dao je impresivne rezultate. U 2014. godini Stadtwerke je uspješno ostvario svoj cilj od 100 % obnovljive energije, godinu dana prije predviđenog roka, čime je prestalo oslanjanje na fosilna goriva i vanjske dobavljače energije. Vjetroelektrane i solarne elektrane snage 6 MW u zajedničkom vlasništvu glavni su proizvođači energije u Wolfhagenu.

Društvo ostvaruje dobit svake godine, a dioničari u zadruzi dobivaju godišnju dividendu (oko 4 posto u 2016. godini), dok se preostala sredstva preusmjeravaju u zakladu zadruge za uštedu energije. Krajem 2016. godine društvo BEG Wolfhagen imalo je 814 članova s imovinom zadruge većom od 3,9 milijuna eura. Sada, nakon što se etablirala, zadruga daje svim novim članovima rok od dvije godine da plate svoj početni udio u obrocima od 20 EUR, čime pomaže proširenje pristupa zadruzi kako bi se uključila kućanstva s nižim prihodima.

Zadruga pridonosi donošenju strateških odluka glasovima dvojice predstavnika zadruge koji sjede u deveteročlanom odboru Stadtwerkea. Ove dvije organizacije trenutačno zajedno rade na novim projektima mobilnosti u području infrastrukturnih punjača i subvencioniranih e-automobila. Zaposlenici Stadtwerkea redovito se sastaju kako bi razgovarali o potencijalnim novim lokacijama za zadružnu solarnu fotonaponsku mrežu i mogućnostima da zadruga investira u nove dionice vjetroturbina.

Iako je težnja za sudjelovanjem građana uvijek bila prisutna u okviru energetske politike Wolfhagena, iskustvo je potvrdilo njegovu važnost. Kao što je Manfred Schaub, komunalni energetski radnik u Gradskom vijeću, primijetio:

„Najvažniji faktor su aktivni ljudi…. Neke stvari koje su moguće zapravo nisu moguće ostvariti ako ljudi ne sudjeluju. Imali smo neke projekte koji su bili dobri i ekonomski opravdani, ali su nam nedostajali ljudi pa ih nismo mogli realizirati…. Kao tehničar morao sam se s time upoznati. [Problem] sam promatrao s tehničkog gledišta…. Naučio sam ne postoji samo tehničko gledišta, nego je povezano i s ljudima i društvenim kontekstom.”


Adaptacija iz mPower intervjua o energetskoj tranziciji Wolfhagena

Odgovor na nezadovoljstvo javnosti: Niš, Srbija

Općina Niš integrira građansku komisiju za promjenu cijena u općinski energetski odbor.
Razina sudjelovanja: suradnja

Slika > izvor: Av Monika na SNL

Smješten u dolini Nišave na jugu zemlje, Niš je treći po veličini grad u Srbiji, zemlji s energetskim sektorom koji je duboko pogođen svojom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva, posebice prirodnog plina i nafte koji su uvedeni kao dopuna upotrebi vlastitog ugljena u Srbiji. Potrošači se suočavaju i s visokim razinama energetskog siromaštva.

Općina je odlučna provesti energetsku tranziciju kako bi energetski sustav bio demokratski, čist, socijalan, učinkovit i obnovljiv. U tu svrhu, energetske politike u Nišu ugrađene su u skup isprepletenih akcijskih planova i planova djelovanja.

Niš je bio prvi grad u Srbiji koji je usvojio i proveo Akcijski plan za održivu energiju (Sustainable Energy Action Plan – SEAP), što je učinio 2014. godine. Njime su definirali konkretne mjere, odgovornosti i rokove potrebne za postizanje ciljeva koje su vlasti zacrtale u pogledu potrošnje energije i smanjenja emisija CO2. U svom SEAP-u grad je uskladio svoj cilj s ciljem EU-a za smanjenje potrošnje energije za 21 % u 2020. u usporedbi s vrijednostima iz 2010.

Budući da je grad potpisnik Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors – COM), program grada do 2030. bit će izložen u Akcijskom planu za održivu energiju i klimu (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP). SECAP daje predložak za pojedinačne akcijske planove koji se temelje na SEAP-u i koristi se istraživanjima Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (Joint Research Centre – JRC), što općinama omogućuje praćenje i analizu relevantnih podataka kao osnove za integrirano upravljanje klimom i energijom.

Poremećaj cijene energije

Općina Niš odlučila je uvesti zajedničku komisiju za promjene cijena energenata kao odgovor na izljev nezadovoljstva javnosti.

Uvođenje ove mjere korijene je imalo 2013. godine kada je grad prebacio sustav naplate daljinskog grijanja s pristupa koji se temelji na površini nekretnine na onaj koji se temelji na mjesečnoj potrošnji. Ta je promjena uvedena kako bi se povećala transparentnost i pravednost, no mnogi su se tome usprotivili. Kućanstva s niskim prihodima i slabo izoliranim kućama koja su se suočila s višim troškovima bila su posebno nezadovoljna, a mnogi stanovnici tražili su isključenje iz sustava daljinskog grijanja. Oni su osjetili kako je promjena u sustavu naplate dodatno ukorijenila energetsko siromaštvo, što je već veliki problem u Srbiji (drugoj najpogođenijoj europskoj zemlji nakon Bugarske).

Sučeljavajući se sa sve većim tenzijama između građana s jedne strane i općine i toplane s druge strane, uprava je odlučila pozvati stanovnike da budu dio demokratskog procesa kako bi pronašli rješenje. Građanska organizacija koja predstavlja gradske stanovnike sada je zastupljena u komisiji za odobravanje promjene cijena. Također sjedi u nadzornom odboru komunalne toplane, gdje predstavnik može sudjelovati na sastancima uprave.

Ova nova, demokratska struktura osnažila je sposobnost općine da gura lokalnu energetsku tranziciju u korist svih. Javno poduzeće savjetovalo se s korisnicima kako bi poboljšalo svoj sustav naplate. Građani koji primaju daljinsko grijanje tražili su da plate nešto više u zimskim mjesecima i nešto manje u ljetnim mjesecima, a ta je promjena provedena.


Adaptirano iz teksta Bojana Gajića, Niš, Srbija

Više Informacija
Profil grada Niša